Da li je previše pacijenata sa COVID -om 19 dobilo nepotrebne antibiotike „za svaki slučaj”?!
-Pandemija COVID-19 i dalje ima veliki uticaj na zdravstveni sistem i društvo u celini. Dugoročne reperkusije COVID-19 na antimikrobnu rezistenciju (AMR) su ozbiljan problem zbog povećane upotrebe antibiotika kod pacijenata sa SARS-CoV-2 virusnom infekcijom.
-Zloupotreba antibiotika i smanjeni nadzor na njihovu upotrebu dovodi do rezistencije na antimikrobne lekove kao trajne posledice pandemije COVID-19.
-Uprkos virusnoj etiologiji ovog sindroma, studije pokazuju da se antibiotici često propisuju pacijentima sa COVID-19. Nekoliko studija procenjuje da 70-97% hospitaliziovanih pacijenata sa COVID-19 je primilo antibiotsku terapiju uglavnom zbog sumnje na bakterijske koinfekcije ili dobilo antibiotike “za svakli slučaj”.
-Prevalenca bakterijske koinfekcije i sekundarne infekcije kod pacijenata hospitalizovanih sa COVID-19 relativno je mala i iznosi 3,5% za bakterijsku koinfekciju i 14,3% za sekundarnu infekciju. ustanovljeno je da je gotovo 3/4 (74,6 %) pacijenata dobilo antibiotsku terapiju, što je znatno više u odnosu na bakterijsku koinfekciju koja j bila između 6,1% i 8,0%.
-Azitromicin je bio najčešće propisivan antibiotik (50,7% slučajeva), zatim doksiciklin (13%), amoksicilin (9,4%) i levofloksacin (6,7%). Azitromicin je oralno aktivni sintetički makrolidni antibiotik antibakterijskim, antiinflamatornim i antivirusnim dejstvom. Početkom pandemije 2020. godine smatran je kao potencijalna terapijaza liečenje COVID-19. Kasnije studije su pokazale u decembru 2020. godine njegovu neefikasnost, ne smanjuje prijeme u bolnicu, respiratornu insuficijenciju ili smrt u odnosu na standardnu negu i ne bi se trebao koristiti u lečenju COVID-19.
-Prema Nacionalnom terapijskom protokolu verzija 13 antibiotska terapija nije opravdana kod bolesnika koji imaju oblike 1 i 2 bolesti. Preventivna primena antibiotika, kao i započinjanje terapije rezervnim antibioticima je u suprotnosti sa Nacionalnim vodičem racionalne primene antibiotika (izdanje Ministarstva zdravlja RS 2018) i svetskim preporukama. Kod oblika 3, 4 i 5 antibiotska terapija se primenjuje po Nacionalnom vodiču (vanbolnička pneumonija). Link: https://www.dzsvenac.rs/sluzbeno/index.php/vesti-meni/11-ministarstvo-obavestenja/452-terapijski-protokol-covid19-v12
-U slučaju dokazane bolničke ili ventilatorne pneumonije antimikrobne lekove primeniti shodno Nacionalnom vodiču. Link: https://www.zdravlje.gov.rs/view_file.php?file_id=527&cache=sr
-Potrebno je tačno utvrditi prevalenciju upotrebe antibiotika i identikovati prediktore upotrebe antibiotika kod pacijenata sa COVID-19 kao i individualna procena primene antibiotika.
Reference:
1.Langford BJ, So M, Raybardhan S, et al. Antibiotic prescribing in patients with COVID-19: rapid review and meta-analysis. Clin Microbiol Infect. 2021;27(4):520-31.
2.Ministarstvo zdravlja Republike Srbije. Terapijski protokol Covid 19. Verzija 13. Available from: https://www.dzsvenac.rs/sluzbeno/images/dokumenta/covid/Terapijski-protokol-covid-19_122021_verzija13.pdf
3.Beović B, Doušak M, Ferreira-Coimbra J, Nadrah K, Rubulotta F, Belliato M, et al. Antibiotic use in patients with COVID-19: a ‘snapshot’ Infectious Diseases International Research Initiative (ID-IRI) survey. J Antimicrob Chemother. 2020;75(11):3386-90.
4.Timothy S C Hinks T, Cureton L, Knight R, Wang A, Cane JL, SV Barber, et al. Azithromycin versus standard care in patients with mild-tomoderate COVID-19 (ATOMIC2): an open-label, randomised trial. Lancet Respir Med. 2021;9:1130–40.t al. inks